Statut

Na temelju članka 54. Zakona o ustanovama (Narodne novine br. 76/93) i temeljem članka 92. Stavka 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14 i 7/17) osnivač Privatne gimnazije Nova s pravom javnosti donio je 20.07.2017.

STATUT

PRIVATNE GIMNAZIJE NOVA S PRAVOM JAVNOSTI, ZADAR

 

 

 I.      OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim statutom utvrđuju se statusna obilježja, obavljanje djelatnosti, unutarnje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja upravnih i stručnih tijela, izricanje pedagoških mjera te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanje Privatne gimnazije Nova s pravom javnosti, Zadar  (u daljem tekstu: Gimnazija).

Članak 2.

(1)   Gimnazija je javna ustanova srednjeg odgoja i obrazovanja.

(2)   Gimnazija ima svojstvo pravne osobe.

Članak 3.

Osnivač Gimnazije je Dolores Mufa, Zadar, Lička ulica 6.

Članak 4.

(1)   Naziv Gimnazije je Privatna gimnazija Nova s pravom javnosti, Zadar.

(2)   Sjedište Gimnazije je u  Zadru, Splitska ulica 1.

Članak 5.

Gimnazija ističe svoj naziv na zgradi svog sjedišta.

Članak 6.

(1)   U radu i poslovanju Gimnazija koristi:

  1. jedan pečat s grbom Republike Hrvatske, okruglog oblika, promjera 38 mm, na kojem je uz rub ispisan naziv i sjedište Gimnazije, a u sredini pečata nalazi se grb Republike Hrvatske
  2. jedan štambilj četvrtastog oblika koji sadrži naziv i sjedište Gimnazije.

(2)   Pečatom iz stavka 1. toč. 1. ovoga članka ovjeravaju se javne isprave koje Gimnazija izdaje i akti koje Gimnazija donosi u okviru javnih ovlasti.

(3)   Štambilj se rabi za redovito administrativno – financijsko poslovanje Gimnazije.

(4)   O broju, uporabi i čuvanju pečata i štambilja odlučuje ravnatelj.

Članak 7.

Dan Gimnazije, 22. svibnja, obilježava se prema godišnjem planu i programu rada.

Članak 8.

Gimnaziju zastupa i predstavlja ravnatelj ili osoba koju ravnatelj za to pisano opunomoći.

 

 

  1. OBAVLJANJE DJELATNOSTI

Članak 9.

(1)   Djelatnost Gimnazije je odgoj i obrazovanje učenika prema  programu Gimnazije za stjecanje općeg srednjeg obrazovanja.

(2)   Djelatnost iz stavka 1. ovoga članka Gimnazija obavlja kao javnu službu.

Članak 10.

(1)   Gimnazija radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada.

(2)   Školski kurikulum donosi prema prijedlogu nastavničkog vijeća i prethodnog mišljenja vijeća roditelja školski odbor najkasnije do 30. rujna  tekuće godine.

(3)   Godišnji plan i program rada Gimnazije, na temelju nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma, prema prijedlogu ravnatelja i prethodnom mišljenju vijeća roditelja donosi školski odbor najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

(4)   Školski odbor kod dostavljanja prijedloga školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada vijeću roditelja određuje rok u kojem je vijeće roditelja dužno dostaviti svoje mišljenje. Ako vijeće roditelja u zadanom roku ne dostavi traženo mišljenje, smatra se da na prijedlog školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada nema primjedaba.

 

Članak 11.

Gimnazija izvodi nastavu u okviru šestodnevnog radnog tjedna u jednoj smjeni.

Članak 12.

(1)   Nastavu i druge oblike obrazovnog rada Gimnazija izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(2)   Programi se izvode predavanjima, vježbama, seminarima, terenskom nastavom, a prema nastavnom planu i programu i školskom kurikulumu.

Članak 13.

Obrazovne aktivnosti (izleti, ekskurzije i sl.) koje su izrijekom u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa, u skladu s  godišnjim planom i programom rada i školskim kurikulumom Gimnazija može izvoditi i izvan mjesta u kojem joj je sjedište.

Članak 14.

Nastava  se u Gimnaziji ustrojava po razredima, a izvodi u razrednim odjelima i obrazovnim skupinama.

Članak 15.

(1)   U Gimnaziji se izvode izvannastavne aktivnosti radi zadovoljavanja različitih potreba i interesa učenika.

(2)   Izvannastavne aktivnosti planiraju se školskim kurikulumom, godišnjim planom i programom rada i programom rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti.

(3)   Izvannastavne aktivnosti nisu obvezne za učenike, ali se učenicima mogu priznati kao ispunjavanje školskih obveza.

Članak 16.

Učeniku koji je uključen u izvanškolske aktivnosti, rad u izvanškolskim aktivnostima razredno vijeće može priznati kao ispunjavanje školskih obveza.

Članak 17.

U vezi s obavljanjem djelatnosti Gimnazija surađuje sa susjednim školama, drugim ustanovama, udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama.

Članak 18.

Gimnazija osigurava učenicima uporabu knjižnične građe u skladu s nastavnim planom i programom.

 

 

III.       USTROJSTVO

Članak 19.

(1)   Unutarnjim   ustrojstvom   povezuju   se  oblici  rada   prema vrsti i srodnosti odgojno-obrazovnih  sadržaja i poslova.

(2)   Unutarnjim ustrojstvom osigurava se pravodobno i kvalitetno ostvarivanje nastave i drugih oblika  odgojno-obrazovnog rada,   administrativno-stručnih,   računovodstveno-financijskih i                 pomoćno-tehničkih poslova.

Članak 20.

(1)   Unutarnji rad i život Gimnazije uređuje se odlukom o kućnom redu. Kućnim redom se uređuju:

–          pravila i obveze učenika u Gimnaziji, unutarnjem i vanjskom prostoru

–          pravila međusobnih odnosa učenika

–          pravila međusobnih odnosa učenika i radnika

–          radno vrijeme

–          pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih oblika ponašanja, diskriminacije, neprijateljstva i nasilja

–          način postupanja prema imovini.

(2)   Odluku o kućnom redu donosi školski odbor u suradnji s nastavničkim vijećem, vijećem učenika i vijećem roditelja.

 

 

  1. TIJELA GIMNAZIJE
  2. ŠKOLSKI ODBOR

Članak 21.

(1)   Gimnazijom upravlja školski odbor.

(2)   Školski odbor ima pet članova od kojih je jedan predsjednik.

(3)   Članove školskog odbora imenuje i opoziva osnivač.

(4)   Članovi školskog odbora imenuju se na četiri godine i mogu biti ponovo imenovani.

Članak 22.

(1)   Nakon imenovanja članova školskog odbora u roku do 15 dana saziva se konstituirajuća sjednica školskog odbora.

(2)   Konstituirajuću sjednicu školskog odbora saziva osnivač.

Članak 23.

(1)   Dnevni red konstituirajuće sjednice obvezno sadrži izvješće predsjedavatelja sjednice o imenovanim članovima školskog odbora i verificiranje mandata članova.

(2)   Članovima školskog odbora mandat teče od dana konstituiranja školskog odbora.

Članak 24.

(1) Školski odbor može osnivati povjerenstva ili radne skupine za proučavanje pitanja, pripremanje prijedloga akata ili obavljanje drugih poslova važnih za Gimnaziju.

(2) Članovi  povjerenstava i radnih skupina imenuju se na vrijeme  koje je potrebno da se obavi određena zadaća.

(3) Školski odbor može u svako doba opozvati povjerenstvo ili radnu skupinu, odnosno pojedinog člana.

Članak 25.

(1)   Za članove povjerenstava i radnih skupina imenuju se radnici Gimnazije uz njihovu prethodnu suglasnost ako rad u povjerenstvu nije radnikova ugovorna radna obveza.

(2)   Iznimno kada je propisano da određeno povjerenstvo ili  radna skupina mora imati sastav koji se ne može osigurati od radnika Gimnazije ili kada je to prema naravi zadaće potrebno, školski odbor može za članove povjerenstva ili radne skupine imenovati i osobe izvan Gimnazije uz njihovu suglasnost.

Članak 26.

Školski odbor:

–          donosi opće akte

–          donosi godišnji plan i program rada i nadzire njegovo izvršavanje

–          donosi školski kurikulum

–          daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad i sigurnost u Gimnaziji

–          odlučuje uz prethodnu suglasnost osnivača o promjeni djelatnosti Gimnazije

–          daje ravnatelju prethodnu suglasnost u svezi sa zasnivanjem i prestankom radnog odnosa u  Gimnaziji

–          odlučuje o upućivanju radnika na prosudbu radne sposobnosti

–          odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa

–          odlučuje o žalbama protiv rješenja školskih tijela donesenih na osnovi javnih ovlasti, osim kada je zakonom ili podzakonskim aktom određeno drukčije

–          donosi financijski plan i financijski obračun

–          osniva učeničke klubove i udruge

–          predlaže statusne promjene

–          predlaže ravnatelju mjere poslovne politike Gimnazije

–          razmatra rezultate obrazovnog rada

–          obavlja druge poslove određene propisima, ovim statutom i drugim općim aktima Gimnazije.

Članak 27.

(1)   Član školskog odbora ima prava i dužnosti:

–          nazočiti sjednicama školskog odbora i sudjelovati u radu

–          postavljati pitanja predsjedniku i drugim osobama koje sudjeluju u radu na sjednici

–          podnositi prijedloge i zahtijevati da se o njima raspravlja i odlučuje na sjednicama

–          prihvatiti  izbor u radna tijela koja osniva  školski odbor

–          sudjelovati na sjednicama radnih tijela.

(2) Prava i dužnosti iz stavka 1. ovoga članka su osobna i član ih ne može prenijeti na trećega.

Članak 28.

(1)   Članu školskog odbora obvezno se dostavlja:

–          poziv na sjednicu

–          materijal koji se priprema za sjednicu

–          zapisnik s prethodne sjednice.

(2)   Članu školskog odbora moraju biti dostupni svi materijali koji se odnose na raspravu i odlučivanje na sjednici.

Članak 29.

Član školskog odbora može od ravnatelja tražiti obavijesti i na uvid materijale, analize i druge tekstove koji su mu kao članu školskog odbora potrebni.

Članak 30.

Za vrijeme dok obavlja dužnost člana školskog odbora, član ne smije koristiti ni isticati podatke o svom članstvu na način kojim bi ostvario bilo kakve pogodnosti.

Članak 31.

(1)   Školski odbor radi na sjednicama.

(2)   Sjednice školskog odbora održavaju se prema potrebi.

(3)   Sjednice školskog odbora održavaju se u sjedištu Gimnazije.

Članak 32.

(1)   Sjednicu saziva predsjednik.

(2)   Prijedlog za sazivanje sjednice može dati svaki član školskog odbora.

(3)   Predsjednik je obvezan sazvati sjednicu ako to traži ravnatelj ili osnivač.

(4)   Ako predsjednik ne izvrši obvezu iz stavka 3. ovoga članka, a radi se o ispunjenju zakonskih obveza Gimnazije, sjednicu školskog odbora ovlašten je sazvati ravnatelj.

Članak 33.

Uz članove školskog odbora na sjednicama mogu biti nazočne i druge osobe koje su pozvane na sjednicu.

Članak 34.

Sjednice priprema predsjednik školskog odbora. U pripremi sjednica predsjedniku pomaže ravnatelj ili druge osobe koje obavljaju poslove u vezi s pitanjima za raspravu na sjednici.

Članak 35.

(1)   Prijedlog dnevnog reda sjednice sastavlja predsjednik školskog odbora.

(2)   Kod predlaganja dnevnog reda predsjednik je dužan voditi računa:

–          da se u dnevni red uvrste predmeti o kojima je školski odbor ovlašten raspravljati i odlučivati

–          da dnevni red ne bude preopsežan

–          da predmeti o kojima će se raspravljati i odlučivati na sjednici, budu obrađeni, potkrijepljeni podacima i obrazloženi tako da se članovi mogu upoznati s predmetom i o njemu raspravljati i odlučivati na istoj sjednici.

Članak 36.

(1)   Poziv za sjednicu dostavlja se:

–          članovima

–          ravnatelju

–          izvjestiteljima o pojedinim predmetima dnevnoga reda

–          drugim osobama koje se u svezi s dnevnim redom pozivaju na sjednicu.

(2)   Poziv za sjednicu može biti usmeni, pisani ili kao pisana obavijest koja se ističe na na oglasnoj ploči.

Članak 37.

Sjednici predsjedava predsjednik školskog odbora.

Članak 38.

(1)   Pravo odlučivanja na sjednici imaju samo članovi školskog odbora.

(2)     Ostali nazočni na sjednici imaju pravo sudjelovati u raspravi uz prethodnu suglasnost predsjednika, ali bez prava odlučivanja.

Članak 39.

(1)   Prije početka sjednice predsjednik provjerava je li sjednici nazočna potrebna većina članova školskog odbora.

(2)   Ako je na sjednici nazočan dostatan broj članova u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, predsjednik započinje sjednicu.

(3)   Nakon započinjanja sjednice predsjednik poziva članove da iznesu primjedbe na zapisnik s prethodne sjednice. Članovi odlučuju o iznesenim primjedbama, a nakon toga glasuju o prihvaćanju zapisnika s prethodne sjednice.

(4)   Stavak 3. ovoga članka ne primjenjuje se na konstituirajuću sjednicu.

Članak 40.

(1)   Primjedbe na zapisnik iz članka 43. stavka 3. ovoga statuta članovi mogu dati u pisanom obliku kada je zapisnik dostavljen članovima uz poziv za sjednicu.

(2)   Ako zapisnik nije dostavljen uz poziv za sjednicu, članovi na sjednici daju primjedbe usmeno.

Članak 41.

(1)   Dnevni red sjednice utvrđuju članovi na temelju prijedloga dnevnog reda koji je naznačen u pozivu za sjednicu.

(2)   Svaki član ima pravo zahtijevati da se o pojedinoj točki predloženog dnevnog reda ne raspravlja ako ona nije odgovarajuće pripremljena ili ako na sjednici nije nazočan potrebni izvjestitelj.

(3)   Predsjednik proglašava utvrđeni dnevni red.

(4)   Utvrđeni dnevni red ne može se tijekom sjednice mijenjati.

Članak 42.

(1)   Predsjednik daje riječ prijavljenima za raspravu prema redoslijedu kojim su se prijavili.

(2)   Na sjednici nitko ne može govoriti dok ne dobije riječ od predsjednika.

(3)   Izvan reda prijavljivanja predsjednik će dati riječ izvjestitelju o određenoj točki dnevnog reda ako on to zatraži zbog dopunskog objašnjenja pojedinog predmeta.

Članak 43.

(1)   Ako se sudionik u raspravi u svom izlaganju udalji od predmeta o kojem se raspravlja, predsjednik ga treba upozoriti da se pridržava dnevnog reda.

(2)   Ako isti ne postupi prema upozorenju, predsjednik je ovlašten uskratiti mu dalje sudjelovanje u raspravi o toj točki dnevnog reda.

Članak 44.

Na prijedlog predsjednika ili drugog člana školski odbor može odlučiti da se rasprava o pojedinom predmetu prekine i da se predmet ponovno prouči ili dopuni, odnosno da se pribave dodatni podaci za iduću sjednicu.

Članak 45.

(1)   Rasprava o pojedinoj točki dnevnog reda traje sve dok prijavljeni sudionici u raspravi ne završe svoja izlaganja.

(2)   Kada predsjednik potvrdi da više nema prijavljenih sudionika u raspravi o određenom predmetu, zaključit će raspravu.

(3)   Na prijedlog predsjednika ili drugog člana školski odbor može odlučiti da se rasprava o pojedinom predmetu zaključi i prije nego što svi prijavljeni dobiju riječ, ako je predmet dovoljno razmotren i o njemu se može validno odlučiti.

Članak 46.

(1)   Sjednica će se odložiti kada nastupe okolnosti koje onemogućuju održavanje sjednice u zakazano vrijeme.

(2)   Sjednica će se odložiti i kada se prije započinjanja sjednice utvrdi da na sjednici nije nazočan potreban broj članova.

(3)   Sjednicu odlaže predsjednik.

Članak 47.

(1)   Sjednica se može prekinuti:

–          kada se tijekom sjednice broj nazočnih članova smanji ispod broja potrebitog za održavanje sjednice

–          kada dođe do težeg remećenja reda na sjednici, a predsjednik nije u mogućnosti održati red.

–          kada o pojedinom predmetu treba pribaviti dodatne podatke,  isprave ili obaviti konzultacije.

(2)   Sjednicu prekida predsjednik.

(3) Kada je sjednica odložena ili prekinuta, predsjednik izvješćuje članove o novom vremenu održavanja sjednice.

Članak 48.

(1)   Nakon završene rasprave o pojedinoj točki dnevnog reda u skladu s člankom 45. ovoga statuta pristupa se odlučivanju.

(2)   Prije glasovanja predsjednik oblikuje prijedlog odluke, rješenje ili zaključka koji se treba donijeti u svezi s pojedinom točkom dnevnog reda.

Članak 49.

(1)   Školski odbor odlučuje javnim glasovanjem, osim kada je zakonom ili prethodnom odlukom školskog odbora određeno da se o pojedinom predmetu glasuje tajno.

Članak 50.

(1)   Školski odbor odlučuje većinom glasova ukupnog broja članova.

(2)   Rezultate glasovanja utvrđuje predsjednik.

(3)   Na temelju rezultata glasovanja predsjednik objavljuje je li određeni prijedlog usvojen ili odbijen.

 

 

Članak 51.

Kod odlučivanja o obvezama radnih tijela ili pojedinaca iz akta mora biti razvidno tko je izvršitelj, u kojem roku i na koji će način izvijestiti članove školskog odbora o izvršenju obveze.

Članak 52.

(1)   O radu sjednice školskog odbora vodi se zapisnik.

(2)   Zapisnik se može voditi pisano ili snimati tonski.

(3)   Zapisnik vodi član kojega na sjednici odredi predsjednik.

Članak 53.

(1)   Zapisnik ima obilježje isprave kojom se potvrđuje rad i oblik rada školskog odbora.

(2)   Zapisnik sadržava:

  1. redni broj, mjesto i vrijeme održavanja sjednice, ime i prezime predsjednika, broj članova nazočnih odnosno nenazočnih na sjednici
  2. imena ostalih osoba nazočnih na sjednici
  3. predloženi i usvojeni dnevni red
  4. tijek rada na sjednici i predmete o kojima se raspravljalo te imena osoba koje su sudjelovale u raspravi i sažet prikaz njihova izlaganja
  5. rezultate glasovanja o pojedinim prijedlozima odnosno točkama dnevnog reda
  6. izdvojeno mišljenje pojedinog člana, ako on zatraži da se to unese u zapisnik
  7. vrijeme zaključivanja ili prekida sjednice
  8. oznaku priloga koji su sastavni dio zapisnika
  9. potpis predsjednika i zapisničara.

(3)   Zapisnik se vodi na sjednici, a čistopis zapisnika se  izrađuje u  potrebnom broju primjeraka.

(4) Čistopis zapisnika potpisuju predsjednik i zapisničar.

(5) Po jedan primjerak čistopisa zapisnika dostavlja se predsjedniku i članovima, osnivaču, ravnatelju, a jedan primjerak se čuva u pismohrani Gimnazije.

 

Članak 54.

(1)   Ako je u zapisniku bilo što pogrešno zapisano, dopušteno je pogrešku precrtati, s tim da ostane vidljivo što je prvobitno bilo zapisano. Ispravak se može učiniti između redova ili na kraju zapisnika. Ispravak će svojim potpisom ovjeriti predsjednik i zapisničar.

(2)   Nije dopušteno zapisnik uništiti ili ga zamijeniti novim.

Članak 55.

(1)   Odluke, rješenja i zaključci unose se u zapisnik u obliku u kakvom su doneseni.

(2)   Odluke, rješenja i zaključci iz stavka 1. ovoga članka mogu se objaviti u obliku skraćenog zapisnika.

(3)   Skraćeni zapisnik koji se odnosi na sve radnike i učenike Gimnazije objavljuje se na oglasnoj ploči.

(4)   O objavljivanju skraćenog zapisnika brinu se predsjednik i ravnatelj.

Članak 56.

(1)   Svakom radniku ili učeniku koji je prema zakonu pokrenuo postupak zaštite stečenih prava, ravnatelj mora  na njegov zahtjev omogućiti uvid u dio zapisnika sa sjednice koji se odnosi na zaštitu tih prava.

(2)   Izvodi, prijepisi i fotokopije zapisnika mogu se davati pravosudnim i upravnim tijelima izvan Gimnazije samo na njihov pisani zahtjev.

(3)   Zapisnici školskog odbora se kategoriziraju i čuvaju u skladu s propisima koji se odnose na zaštitu registraturnog i arhivskog gradiva.

Članak 57.

Tekst općeg ili pojedinačnog akta koji je na sjednici donio školski odbor, potpisuje predsjednik.

 

  1. RAVNATELJ

Članak 58.

(1)   Gimnazija ima ravnatelja.

(2)   Ravnatelj je poslovni i stručni voditelj Gimnazije.

 

 

 

Članak 59.

(1)   Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natječaja. Natječaj se objavljuje u javnom glasilu ili web stranici Škole.

(2)   U natječaju za imenovanje ravnatelja objavljuju se uvjeti koje ravnatelj mora ispunjavati u skladu sa zakonom, rok u kojemu se primaju prijave na natječaj, isprave kojima se dokazuje  ispunjenost potrebnih uvjeta te način i rok u kojem će kandidati biti izviješteni o rezultatima izbora.

Članak 60.

(1)   Ravnatelja imenuje i razrješava osnivač.

(2)   Ravnatelj se imenuje na četiri godine i može biti ponovo imenovan.

Članak 61.

(1)   Odlukom o imenovanju ravnatelja utvrđuje se vrijeme stupanja ravnatelja na rad te druga pitanja u svezi s njegovim pravima i obvezama.

(2)   S imenovanim ravnateljem predsjednik školskog odbora sklapa ugovor o radu.

Članak 62.

(1)   Osnivač će imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja:

–          kada se na raspisani natječaj za ravnatelja nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran

–          kada ravnatelj bude razriješen

–          kada Gimnazija nema ravnatelja.

(2)   Za vršitelja dužnosti ravnatelja može se imenovati osoba koja ispunjava uvjete za nastavnika ili stručnog suradnika.

(3)   Mandat vršitelja dužnosti ravnatelja traje do imenovanja ravnatelja, a najdulje godinu dana.

(4)   Vršitelj dužnosti ima sva prava i obveze ravnatelja.

Članak 63.

Ravnatelj:

–          predlaže opće akte i godišnji plan i program rada

–          predlaže financijski plan i financijski obračun

–          vodi poslovanje Gimnazije

–          sudjeluje u radu školskog odbora, bez prava odlučivanja

–          utvrđuje raspored sati dnevnog trajanja nastave

–          predstavlja i zastupa Gimnaziju

–          poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Gimnazije

–          zastupa Gimnaziju u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima

–          surađuje s nastavničkim vijećem kod predlaganja školskog kurikuluma

–          skrbi o sigurnosti, pravima i interesima učenika i radnika Gimnazije

–          surađuje i promiče suradnju s učenicima i roditeljima

–          surađuje s osnivačem, upravnim tijelima i ustanovama

–          nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u elektronsku maticu

–          osigurava dostupnost školskog kurikuluma učenicima i roditeljima

–          određuje nastavnika za predlaganje ocjene razrednom vijeću kada učenika ne može ocijeniti predmetni nastavnik zbog izbivanja ili spriječenosti

–          izdaje nastavnicima i stručnim suradnicima rješenje o tjednom i godišnjem zaduženju, a ostalim radnicima rješenje o rasporedu radnog vremena

–          imenuje razrednike

–          provodi odluke i zaključke osnivača, školskog odbora i stručnih tijela

–          razmatra predstavke i prijedloge građana u svezi s radom Gimnazije

–          imenuje članove ispitnog povjerenstva za organizaciju i provođenje državne mature u Gimnaziji

–          saziva konstituirajuću sjednicu vijeća roditelja i vijeća učenika

–          odlučuje o potrebi zapošljavanja radnika te prestanku potrebe za radom radnika

–          sklapa i prekida ugovore o radu radnika Gimnazije uz prethodnu suglasnost školskog odbora

–          poduzima mjere propisane zakonom prema radnicima zbog neizvršavanja poslova ili kršenja obveza iz radnog odnosa

–          sklapa pravne poslove o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju nekretnina i pokretne imovine te o investicijama uz suglasnost Školskog odbora

–          upućuje radnike na redovite i izvanredne liječničke preglede

–          predlaže školskom odboru donošenje odluke o upućivanju radnika na prosudbu radne sposobnosti

–          izvješćuje kolegijalna tijela o nalazima i odlukama tijela upravnog i stručnog nadzora

–          posjećuje nastavu i druge oblike obrazovnog rada, analizira rad nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje

–          zabranjuje u Gimnaziji sve oblike promidžbe i prodaju proizvoda koji nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja

–          saziva sjednice nastavničkog vijeća i predsjedava im

–          obavlja druge poslove utvrđene propisima i općim aktima Gimnazije te poslove za koje izrijekom propisima ili općim aktima nisu ovlaštena druga tijela Gimnazije.

Članak 64.

Ravnatelj može osnivati  povjerenstva i radne skupine za izradu nacrta pojedinih akata ili obavljanje poslova važnih za djelatnost Gimnazije.

Članak 65.

Ravnatelj je samostalan u radu, a osobno je odgovoran osnivaču.

Članak 66.

(1)   Ako ravnatelj zaključi da je opći ili pojedinačni akt kolegijalnog tijela, osim pojedinačnih akata čija se valjanost preispituje u upravnom ili sudskom postupku, u suprotnosti sa zakonom ili podzakonskim aktom, upozorit će na to tijelo koje je akt donijelo. Ako i poslije upozorenja ovlašteno tijelo ne promijeni prijeporni akt, odnosno stavi akt izvan snage, ravnatelj će predložiti tijelu koje obavlja nadzor nad zakonitosti rada i općih akata Gimnazije da takav akt obustavi od izvršenja.

(2)   Do donošenja akta nadzornog tijela kojim se rješava o prijedlogu obustave izvršenja općeg ili pojedinačnog akta, tijelo čiji se akt preispituje, ne smije izvršiti odredbe toga akta.

Članak 67.

Ravnatelj može biti razriješen u slučajevima propisanim zakonom.

Članak 68.

(1)   U slučaju privremene spriječenosti, ravnatelja u obavljanju ravnateljskih poslova zamjenjuje nastavnik ili stručni suradnik kojega za to imenuje školski odbor.

(2)  Školski odbor može za zamjenika ravnatelja imenovati člana nastavničkog vijeća koji nije član školskog odbora i koji se prethodno suglasi s imenovanjem.

(3)   Zamjenik ravnatelja obavlja poslove ravnatelja koji se ne mogu odgađati do ravnateljeva povratka.

(4)   Zamjenik ravnatelja može zastupati Gimnaziju u pravnom prometu prema trećima samo uz ravnateljevu pisanu punomoć.

(5)   Školski odbor može u svakom trenutku razriješiti zamjenika ravnatelja i imenovati za zamjenika ravnatelja drugoga člana nastavničkog vijeća.

 

  1. TAJNIK

Članak 69.

Tajnik Gimnazije može biti osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij pravne ili stručni studij upravne struke ili ima najmanje tri godine iskustva u obavljanju posla tajnika škole.

 

  1. STRUČNA TIJELA

Članak 70.

Stručna tijela Gimnazije su:

–          nastavničko vijeće

–          razredno vijeće.

Članak 71.

(1)   Nastavničko vijeće čine nastavnici, stručni suradnici  i ravnatelj.

(2)   Nastavničko vijeće:

–          obavlja poslove u svezi s izvođenjem nastavnog plana i programa, potrebama i interesima učenika te promicanjem stručno-pedagoškog rada Gimnazije

–          predlaže školski kurikulum

–          donosi fakultativni dio nastavnog plana i programa

–          ustrojava razredne odjele i obrazovne skupine

–          organizira za učenike dopunsku i dodatnu nastavu

–          predlaže imenovanje mentora

–          predlaže stručno usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika

–          osniva stručne aktive i imenuje njihove voditelje

–          odlučuje o zahtjevu učenika za preispitivanje zaključne ocjene

–          imenuje povjerenstva za polaganje ispita

–          obavlja druge poslove utvrđene propisima i općim aktima Gimnazije.

Članak 72.

(1)   Razredno vijeće čine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu.

(2)   Razredno vijeće:

–          skrbi o odgoju i obrazovanju učenika u razrednom odjelu

–          skrbi o ostvarivanju nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma

–          utvrđuje raspored školskih i domaćih zadaća

–          utvrđuje u slučaju izbivanja ili spriječenosti nastavnika određenog nastavnog predmeta o ocjeni učenika prema prijedlogu nastavnika kojega je odredio ravnatelj

–          surađuje s vijećem učenika

–          utvrđuje prema prijedlogu razrednika opći uspjeh učenika

–          surađuje s roditeljima i skrbnicima učenika

–          obavlja druge poslove određene propisima i općim aktima Gimnazije.

 

  1. RAZREDNIK

Članak 73.

(1) Svaki razredni odjel ima razrednika. Razrednik je stručni voditelji razrednog odjela i razrednog vijeća.

(2) Razrednik:

–          skrbi o redovitom pohađanju nastave i izvršavanju drugih obveza učenika

–          skrbi o ostvarivanju godišnjeg plana i programa rada i školskog kurikuluma u svom razrednom odjelu

–          prati život i rad učenika izvan Gimnazije

–          skrbi o redovitom popunjavanju razredne dokumentacije

–          predlaže razrednom vijeću utvrđivanje općeg uspjeha učenika

–          saziva sjednice razrednog vijeća i predsjedava im

–          podnosi izvješće o radu razrednog vijeća nastavničkom vijeću i ravnatelju

–          izvješćuje učenike i njihove roditelje odnosno skrbnike o postignutim rezultatima učenika razrednog odjela u učenju i vladanju

–          predlaže ocjenu učenika iz vladanja

–          priopćuje učeniku opći uspjeh

–          skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika iz nastavnih predmeta

–          pomaže učenicima u rješavanju školskih i drugih problema

–          obavljaja druge potrebne poslove za razredni odjel.

 

  1. RADNICI

Članak 74.

(1)   Radnici Gimnazije su osobe koje su s Gimnazijom sklopile ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom.

(2)   Radnici  Gimnazije  su  nastavnici,  stručni  suradnici,  drugi  stručni  i    pomoćno – tehnički radnici.

Članak 75.

(1)   Nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost stručno se osposobljavati i usavršavati, pratiti znanstvena dostignuća i unapređivati pedagošku praksu.

(2)   Osposobljavanje i usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio radnih obveza nastavnika i stručnih suradnika.

(3)   Nastavnici i stručni suradnici dužni su prijaviti policiji ili ovlaštenom općinskom državnom odvjetniku za počinitelje nasilja u obitelji učenika za koje su saznali u obavljanju svojih poslova.

Članak 76.

(1)   Zasnivanje i prestanak radnog odnosa radnika Gimnazije obavlja se prema zakonu, podzakonskim aktima i općim aktima Gimnazije, sklapanjem i prestankom ugovora o radu.

(2)   Ugovore o radu s radnicima sklapa ravnatelj.

 

  1. UČENICI

Članak 77.

Gimnazija upisuje učenike u prvi razred na temelju natječaja, odluke o upisu i ugovora o školovanju.

Članak 78.

(1)   Natječaj za upis objavljuje se u javnom glasilu.

(2)   Natječaj sadržava:

–          broj učenika koje će Gimnazija upisati

–          uvjete upisa i potrebnu dokumentaciju

–          kriterije za izbor kandidata

–          način i postupak provođenja natječaja

–          druge okolnosti vezane za upis i izbor kandidata.

Članak 79.

(1)   U prvi razred upisuju se redoviti učenici u dobi do 17 godina života.

(2)   U prvi razred mogu se upisati i učenici u dobi do 18 godina života ako im na temelju pisanog zahtjeva to odobri školski odbor.

Članak 80.

(1)   Izbor kandidata prijavljenih na natječaj za upis u Gimnaziju zasniva se:

–          na uspjehu u prethodnom obrazovanju

–          na sposobnostima i sklonostima kandidata koji se ispituju testiranjem i intervjuom.

(2)   Upis učenika provodi povjerenstvo koje imenuje ravnatelj.

Članak 81.

(1)   Ravnatelj može u skladu sa zahtjevom učenika odnosno roditelja ili skrbnika učeniku koji je pohađao drugu školu odobriti upis i nastavak obrazovanja u Gimnaziji nakon provođenja upisnog postupka iz članka 80.

(2)   U skladu s rješenjem o odobrenju upisa i nastavka obrazovanja u Gimnaziji nastavničko vijeće utvrđuje i sadržaj razlikovnih odnosno dopunskih ispita i rokove njihova polaganja.

 

Članak 82.

Za učenika koji se je ispisao iz Gimnazije, u matičnoj knjizi se zaključuje posljednji razred koji je završio u Gimnaziji.

Članak 83.

(1)   Učenik ima pravo:

–          na obaviještenost o svim pitanjima koja se odnose na njega

–          na savjet i pomoć u rješavanju problema sukladno njegovom najboljem interesu

–          na uvažanje njegova mišljenja

–          na pomoć drugih učenika Gimnazije

–          na pritužbu koju može predati nastavnicima, ravnatelju ili školskom odboru

–          sudjelovati u radu vijeća učenika te u izradi i provedbi kućnog reda

–          predlagati poboljšanje odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada.

(2)   Učenik je obvezan:

–          pohađati obvezni dio programa i druge oblike obrazovnog rada  koje je izabrao

–          pridržavati se pravila kućnog reda

–          ispunjavati upute nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, a koje su u skladu s pravnim propisima i kućnim redom

–          čuvati obrazovna i nastavna sredstva.

Članak 84.

(1)   Izostanke i zakašnjenja na nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada učenici su dužni opravdati (ispričnicom roditelja, skrbnika, liječnika i sl.).

(2)   Opravdanim izostancima smatra se bolest učenika, smrtni slučaj u obitelji,   iznimne potrebe u čuvanju imovine obitelji, problemi u prometu, elementarne nepogode, bolest članova obitelji i sl.

(3)   Učenik može izostati s nastave prema odobrenju:

–          nastavnika s njegovog sata

–          razrednika do  tri  radna dana

–          ravnatelja do sedam radnih dana

–          nastavničkog vijeća više od  sedam radnih dana.

Članak 85.

Ako učenik ne dolazi redovito na nastavu ili ne izvršava druge školske obveze, razrednik će zatražiti od roditelja ili skrbnika objašnjenje o razlozima učenikovog neizvršavanja obveza.

Članak 86.

(1)   Redovni učenik Gimnazije prati se i ocjenjuje tijekom nastave.

(2)   Temeljem praćenja i ocjenjivanja zaključnu ocjenu za svaki nastavni predmet utvrđuje javno u razrednom odjelu nastavnik na kraju polugodišta i nastavne godine.

Članak 87.

Na završetku svakoga razreda učeniku se izdaje razredna svjedodžba.

Članak 88.

(1)   Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom učenika iz pojedinog nastavnog predmeta, ima pravo u roku do dva dana od dana priopćenja ocjene podnijeti zahtjev nastavničkom vijeću za preispitivanje ocjene.

(2)   Nastavničko vijeće treba zahtjev učenika ili roditelja riješiti najkasnije u roku do tri dana.

(3)   Ako učenik ili roditelj nije zadovoljan rješenjem nastavničkog vijeća, ima pravo u roku dva dana od dana priopćenja rješenja nastavničkog vijeća zahtijevati učenikovo polaganje ispita pred povjerenstvom.

Članak 89.

(1)   Povjerenstvo iz članka 88. stavka 3. ovoga statuta ima tri člana:

–          predsjednika (razrednik)

–          ispitivača (nastavnik predmeta iz kojega se polaže ispit)

–          stalnog člana povjerenstva.

(2)   Članove povjerenstva imenuje nastavničko vijeće u roku 24 sata od dana primitka zahtjeva iz članka 88. stavka 3. ovoga statuta.

Članak 90.

(1)   Ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela, u ovisnosti od nastavnog predmeta.

(2)   Iz kojih će se predmeta polagati pisani i usmeni ispit, a iz kojih samo usmeni ispit, određuje nastavničko vijeće.

Članak 91.

(1)   Pisani dio ispita traje najdulje 45 minuta.

(2)   Usmeni dio ispita traje najdulje 30 minuta.

Članak 92.

(1)   Pitanja na pisanom dijelu ispita utvrđuje povjerenstvo.

(2)   Pitanja na usmenom dijelu ispita mogu pored ispitivača postavljati i drugi članovi  povjerenstva.

Članak 93.

(1)   Na kraju ispita povjerenstvo utvrđuje ocjenu.

(2)   Članovi povjerenstva donose ocjenu većinom glasova.

(3)   Donesenu ocjenu predsjednik povjerenstva dužan je učeniku neposredno priopćiti.

Članak 94.

(1)   Ocjena povjerenstva je konačna.

(2)   Ocjena povjerenstva ne može biti niža od zaključne ocjene protiv koje je podnesen zahtjev za preispitivanje.

(3)   Protiv ocjene povjerenstva učenik ne može izjaviti žalbu, odnosno zahtijevati polaganje ispita pred novim povjerenstvom.

Članak 95.

(1)   O tijeku ispita vodi se zapisnik.

(2)   Zapisnik se vodi za svakoga učenika koji je pristupio ispitu.

(3)   Zapisnik vodi stalni član povjerenstva, a potpisuju ga predsjednik i drugi član.

Članak 96.

(1)   U zapisnik se upisuje dan i vrijeme održavanja ispita, osobni podatci o učeniku, pitanja na pisanom i usmenom dijelu ispita, ocjene iz pisanog i usmenog dijela ispita i konačna ocjena.

(2)   Zapisniku se prilažu i pisani radovi učenika.

(3)   Zapisnici o ispitima i pisani radovi učenika pohranjuju se u pismohrani Gimnazije.

 

Članak 97.

(1)   Redovni učenik koji je na kraju nastave ocijenjen iz najviše dva nastavna predmeta ocjenom nedovoljan, ima pravo polagati popravni ispit.

(2)   Učenici koji na kraju nastavne godine imaju ocjenu nedovoljan iz tri ili više nastavnih predmeta, upućuju se na ponavljanje razreda.

Članak 98.

(1)   Popravni ispiti polažu se u dva ispitna roka. Prvi popravni rok utvrđuje se najranije 15 dana nakon završetka produžne nastave, a drugi u  kolovozu.

(2)   Nadnevci popravnih ispita određuju se godišnjim planom i programom rada.

Članak 99.

(1)   Učenik koji nije uspješno položio popravni ispit u prvom ispitnom roku, ima pravo bez dodatnih uvjeta polagati ispit u drugom ispitnom roku.

(2)   Popravni ispit polaže se pred povjerenstvom koje imenuje ravnatelj.

(3)   Na polaganje popravnih ispita primjenjuju se članci 90. do 97. ovoga statuta.

Članak 100.

(1)   Učenik koji zbog opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta, polaže predmetni ili razredni ispit.

(2)   Pod opravdanim razlozima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:

–          bolest u dužem trajanju

–          izvršavanje obveza prema aktima ovlaštenih državnih tijela

–          drugi opravdani razlog koji kao takav ocijeni razredno vijeće.

Članak 101.

(1)   Predmetni i razredni ispit organiziraju se na kraju nastave ili kasnije ako je to prijeko potrebno.

(2)   Predmetni i razredni ispit učenik može polagati do početka iduće školske godine.

Članak 102.

(1)   Učenik iz članka 100. stavka 1. ovoga statuta koji želi pristupiti polaganju predmetnog ili razrednog ispita, podnosi razrednom vijeću zahtjev za polaganje ispita.

(2)   Kod rješavanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka razredno vijeće utvrđuje i rokove polaganja ispita.

(3)   Predmetni ispit polaže se pred odgovarajućim predmetnim nastavnikom.

(4)   Razredni ispit polaže se pred svim odgovarajućim predmetnim nastavnicima.

(5)   Učenik ne može polagati više od tri predmeta u jednom danu.

Članak 103.

(1)   Učeniku koji na razrednom ispitu položi 2/3 potrebnih ispita, ravnatelj može odobriti dodatni rok za polaganje preostalih ispita.

(2)   Novi rok iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti suprotan članku 101. stavku 2. ovoga statuta.

(3)   Učeniku koji pravodobno zbog bolesti ili drugoga opravdanog razloga ne pristupi popravnom, predmetnom ili razrednom ispitu, ravnatelj treba osigurati polaganje ispita nakon prestanka razloga spriječenosti pristupanja ispitu.

Članak 104.

Učenici koji se ističu u ostvarivanju obrazovnog rada, vladanju te aktivnostima u Gimnaziji i izvan nje mogu biti pohvaljeni i nagrađeni.

Članak 105.

Pohvale su:

–          pohvalnice (pisane pohvale), povelje, priznanja, plakete, diplome i sl.

–          usmene pohvale

–          priznanja u obliku medalja, prigodnih značaka, pokala i sl.

Članak 106.

(1)   Nagrade su:

–          knjige, skulpture, umjetničke slike, albumi, fotografije i sl.

–          športski rekviziti, alati za rad, pribor za umjetničko stvaranje, glazbeni instrumenti i sl.

(2)   Sredstva za nagrade utvrđuju se financijskim planom Gimnazije.

Članak 107.

Pohvale i nagrade iz članaka 105. i 106. ovoga statuta mogu se dodjeljivati pojedinačno, skupini, razredu i sl.

 

Članak 108.

Pohvale i nagrade mogu predlagati učenici, nastavnici, stručni suradnici, tijela Gimnazije te fizičke i pravne osobe izvan Gimnazije.

Članak 109.

(1)   Usmenu pohvalu učeniku izriče razrednik.

(2)   Pisanu pohvalu učeniku daje razredno vijeće ili nastavničko vijeće.

(3)   Nagrade učeniku dodjeljuje nastavničko vijeće.

Članak 110.

(1)   O dodijeljenoj nagradi učeniku se izdaje i pisana isprava.

(2)   O pohvalama i nagradama u Gimnaziji se vodi evidencija.

Članak 111.

(1)   Pisana pohvala iz članka 109. i pisana isprava iz članka 110. stavka 1.ovoga statuta  izdaje se na obrascu koji utvrđuje nastavničko vijeće.

(2)   Pisanu pohvalu potpisuje predsjednik tijela koje je pisanu pohvalu donijelo i ravnatelj, a pisanu ispravu ravnatelj.

Članak 112.

(1)   Pedagoške mjere izriču se učenicima radi sprečavanja i otklanjanja negativnih pojava, nemarnog odnosa učenika prema odgojno-obrazovnom radu i učenju, kršenja kućnog reda i nekulturnog i neprimjerenog ponašanja, oštećivanja školske imovine i ponavljanja kršenja dužnosti i obveza.

(2)   Pedagoške mjere ne mogu se izreći prema razrednom odjelu.

Članak 113.

(1)   Zbog povrede dužnosti i neispunjavanja obveza te nasilničkog ponašanja učenicima se mogu izreći pedagoške mjere:

–          opomena

–          ukor

–          opomena pred isključenje

–          odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka

–          isključenje iz Gimnazije.

(2)   Kao pedagoška mjera  ne smije se učeniku izreći udaljavanje s nastave, uskraćivanje odlaska na izlet ili ekskurziju i sl.

Članak 114.

Opomena se izriče zbog:

–          ometanja drugih učenika u učenju i praćenju nastave

–          neopravdanog izostanka s nastave ili drugih aktivnosti od 5 do10 školskih sati

–          neredovitog nošenja školskog pribora i opreme

–        ometanja nastavnika u vrijeme održavanja nastave i drugih olika odgojno-obrazovnog rada.

Članak 115.

Ukor se izriče zbog:

–          neopravdanog izostajanja s nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada od 11 do 15 školskih sati

–          izazivanja sukoba

–          oštećivanja školske imovine i imovine drugih učenika, nastavnika, drugih radnika i građana

–          kršenja kućnog reda

–          nemarnog odnosa prema učenju i radu

–          ponavljanja povrede za koju je učeniku već izrečena mjera iz članka 114. ovoga statuta.

Članak 116.

Opomena pred isključenje izriče se zbog:

–          neopravdanog izostajanja s nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada od 16  do 18 školskih sati

–          trajnijeg izbjegavanja školskih obveza

–          ugrožavanja sigurnosti učenika, nastavnika, drugih radnika i građana

–          namjernog uništavanja ili krivotvorenja pedagoške dokumentacije

–          otuđivanja i težeg oštećenja imovine Gimnazije, drugih učenika, radnika Gimnazije i građana

–          težeg kršenja kućnog reda

–          ponavljanja povreda za koje je učeniku već izrečena mjera iz članka 115. ovoga statuta.

Članak 117.

(1) Odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka se pokreće zbog:

–          neopravdanog izostajanja s nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada od 19 i više školskih sati

–          izazivanja većeg sukoba

–          oštećivanja školske imovine i imovine drugih učenika, nastavnika, drugih radnika i građana

–          uzastopnog kršenja kućnog reda

–          vrlo nemarnog odnosa prema učenju i radu

–          ponavljanja povrede za koju je učeniku već izrečena mjera iz članka 116. ovoga statuta.

Odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka provodi se prema učeniku  u skladu s provedbenim propisom koji donosi ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Članak 118.

Isključenje iz Gimnazije izriče se zbog:

–          neopravdanog izostajanja s nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada više od 22 školska sata

–          izazivanja tučnjave i fizičkog napada na drugog učenika, radnika Gimnazije ili građanina

–          uživanja alkohola ili drugog sredstva ovisnosti ili njihovo unošenje u Gimnaziju

–          neprimjerenog ponašanja ili činjenja materijalne štete na izletu odnosno ekskurziji

–          namjernog nanošenja veće štete Gimnaziji, učenicima i radnicima odnosno građanima

–          osobito teškog kršenja kućnog reda

–          protupravnog prisvajanja imovine Gimnazije, radnika Gimnazije ili građana

–          ponavljanja povreda za koje je učeniku već izrečena mjera iz članka 117. ovoga statuta.

 

 

Članak 119.

(1)   Pedagošku mjeru opomena učeniku izriče razrednik.

(2)   Pedagošku mjeru ukor učeniku izriče razredno vijeće.

(3)   Pedagošku mjeru opomena pred isključenje i odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka učeniku izriče nastavničko vijeće.

(4)   Pedagošku mjeru isključenje iz Gimnazije učeniku izriče ravnatelj.

(5)   Do završetka  postupka izricanja pedagoške mjere isključenja iz Gimnazije ravnatelj može učenika privremeno udaljiti iz odgojno-obrazovnog procesa.

Članak 120.

(1)   Postupak za izricanje pedagoških mjera tijela iz članka 119. pokreću po službenoj dužnosti na temelju podataka iz pedagoške evidencije.

(2)   Pri pokretanju postupka tijela iz članka 119. ovoga statuta mogu razmotriti prijedloge i predstavke radnika, učenika Gimnazije, građana i pravnih osoba.

Članak 121.

(1)   Na pokretanje postupka, vođenje postupka i donošenje rješenja o pedagoškoj mjeri primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

(2)   Razredno vijeće i nastavničko vijeće mogu ovlastiti nekoga od svojih članova ili imenovati povjerenstvo koje će provesti upravni postupak do donošenja rješenja o pedagoškoj mjeri.

(3)   Kod utvrđivanja činjeničnog stanja ovlašteno tijelo treba voditi računa o učenikovu razvoju, obiteljskim i drugim okolnostima u kojima se učenik nalazi.

Članak 122.

(1)   Kod izricanja pedagoških mjera ovlaštena tijela dužna su voditi računa o mentalnoj i socijalnoj zrelosti učenika, općem stanju, osjetljivosti i drugim okolnostima koje utječu na njegov razvoj.

(2)   Izricanje pedagoških mjera ne smije biti posljedica osvete, zastrašivanja, ponižavanja učenika niti povreda njegove osobnosti.

Članak 123.

Pedagoške mjere izriču se za tekuću nastavnu godinu.

 

 

Članak 124.

(1)   Nakon provedenog postupka za izricanje pedagoške mjere ovlašteno tijelo može postupak obustaviti ili izreći odgovarajuću pedagošku mjeru. U jednom se postupku može  izreći samo jedna pedagoška mjera.

(2)    Pedagoška mjera izriče se rješenjem.

(3)   Rješenjem o pedagoškoj mjeri isključenja iz Gimnazije mora se urediti učenikovo pravo polaganja razrednog ispita.

Članak 125.

(1)   Protiv rješenja o izrečenoj pedagoškoj mjeri učenik odnosno roditelj ima pravo žalbe.

(2)   O žalbi protiv rješenja o izrečenoj pedagoškoj mjeri opomene odlučuje razredno vijeće.

(3)   O žalbi protiv rješenja o izrečenoj pedagoškoj mjeri ukora odlučuje nastavničko vijeće.

(4)   O žalbi  protiv  rješenja  o  izrečenoj  pedagoškoj  mjeri  opomene pred isključenje i  odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka odlučuje ravnatelj.

(5)   O žalbi protiv rješenja o izrečenoj pedagoškoj mjeri isključenja iz Gimnazije odlučuje Školski odbor.

Članak 126.

(1)   Žalba se podnosi pisano ili izjavom u zapisnik u roku do 15 dana od dana primitka rješenja o izrečenoj pedagoškoj mjeri.

(2)   Žalba se podnosi tijelu koje je donijelo rješenje.

(3)   Žalba odgađa izvršenje rješenja o izrečenoj  pedagoškoj mjeri.

Članak 127.

(1)   Tijela Gimnazije koja rješavaju u žalbenom postupku, dužna su provesti postupak i donijeti rješenje što prije, a najkasnije u roku do 60 dana od dana primitka žalbe.

(2)   Tijelo koje rješava o žalbi, može rješenje o izrečenoj mjeri potvrditi, poništiti, ukinuti ili zamijeniti blažom mjerom.

(3)   Rješenje žalbenog tijela je konačno.

Članak 128.

(1)   Izvršno rješenje o  pedagoškoj mjeri provodi razrednik odnosno ravnatelj u roku do osam dana od dana izvršnosti.

(2)   Izvršne pedagoške mjere unose se u pedagošku dokumentaciju, osim u svjedodžbu.

Članak 129.

Tijela ovlaštena za donošenje i izvršenje pedagoških mjera dužna su nakon izrečene mjere pratiti uspjeh i ponašanje učenika i svojom aktivnosti nastojati da učenik ispravno shvati smisao izrečene mjere.

Članak 130.

Tijelo koje je donijelo mjeru može, ako ocijeni da je donesena mjera imala ispravan učinak na učenika i postigla željenu svrhu, na kraju tekuće školske godine donijeti odluku o brisanju izrečene mjere.

 

 

VII.      TIJELA  RAZREDNOG ODJELA I VIJEĆE UČENIKA

 

Članak 131.

Učenici razrednog odjela na početku nastavne godine iz svojih redova biraju dva predstavnika razrednog odjela u Vijeću učenika za tekuću školsku godinu.

Članak 132.

(1)   Svi predstavnici razrednih odjela čine vijeće učenika Gimnazije.

(2)   Konstituirajuću sjednicu vijeća učenika saziva voditelj Vijeća učenika. Članovi vijeća učenika između sebe biraju predsjednika vijeća učenika.

(3)   Za predsjednika vijeća učenika izabran je učenik koji je dobio najveći broj glasova nazočnih članova.

Članak 133.

Vijeće učenika:

–          priprema i daje prijedloge tijelima Gimnazije o pitanjima važnim za učenike, njihov rad i rezultate u obrazovanju

–          izvješćuje pravobranitelja za djecu o problemima učenika

–          predlaže osnivanje učeničkih klubova i udruga

–          predlaže mjere poboljšanja uvjeta rada u Gimnaziji

–          predlaže kandidate za općinski, gradski i županijski savjet mladih

–          surađuje kod donošenja kućnog reda

–          pomaže učenicima  u izvršenju školskih i izvanškolskih obveza

–          skrbi o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti učenika

–          obavlja druge poslove određene ovim statutom i drugim općim aktima.

Članak 134.

(1)   Predstavnik vijeća učenika sudjeluje u radu školskih tijela kada se odlučuje o pravima i obvezama učenika.

(2)   Školski odbor, razredno i nastavničko vijeće dužni su pozvati predstavnika vijeća učenika na sjednicu na kojoj raspravljaju o pravima i obvezama učenika.

 

 

VIII.      RODITELJI I SKRBNICI

 

Članak 135.

Radi što uspješnijeg ostvarivanja odgojno-obrazovne djelatnosti Gimnazija surađuje s roditeljima putem roditeljskih sastanaka i izvješćivanjem roditelja o učenikovim postignućima te na drugi primjeren način.

Članak 136.

(1)   Gimnazija saziva opće, razredne i roditeljske sastanke razrednog odjela.

(2)   Opći i razredni roditeljski sastanci sazivaju se prema potrebi.

(3)   Roditeljski sastanci razrednog odjela sazivaju se tijekom nastavne godine.

Članak 137.

Roditelji odnosno skrbnici odgovorni su za učenikovo redovito pohađanje nastave i dužni su izostanke učenika opravdati neposredno u Gimnaziji ili pisanom izjavom, najkasnije drugi dan nakon izostanka učenika.

Članak 138.

(1)   Roditelji odnosno skrbnici dužni su ispunjavati svoje ugovorne obveze prema Gimnaziji. Ostale obveze roditelji odnosno skrbnici mogu preuzimati u dogovoru s Gimnazijom.

(2)   Roditelji odnosno skrbnici obvezni su Gimnaziji nadoknaditi štetu koju učenik učini za vrijeme boravka u Gimnaziji, na izletu ili ekskurziji u skladu s propisima obveznog prava.

Članak 139.

(1)   U Gimnaziji se utemeljuje vijeće roditelja.

(2)   Vijeće roditelja čine predstavnici roditelja učenika Gimnazije.

Članak 140.

(1)   Roditelji učenika na roditeljskom sastanku razrednih odjela iz svojih redova na početku školske godine biraju za tekuću školsku godinu dva predstavnika u vijeće roditelja.

(2)   Postupkom izbora predstavnika razrednog odjela u vijeće roditelja rukovodi razrednik.

Članak 141.

Ravnatelj saziva konstituirajuću sjednicu vijeća roditelja i njome rukovodi do izbora predsjednika vijeća roditelja.

Članak 142.

Na konstituirajućoj sjednici potvrđuje se mandat izabranih članova vijeća roditelja i bira predsjednik vijeća roditelja.

Članak 143.

Članovi vijeća roditelja biraju između sebe predsjednika vijeća roditelja.

Članak 144.

Vijeće roditelja raspravlja o pitanjima značajnim za život i rad Gimnazije te daje mišljenja i prijedloge:

–          u svezi s prijedlogom i realizacijom školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada

–          u svezi s radnim vremenom Gimnazije, početkom i završetkom nastave te drugim oblicima odgojno-obrazovnog rada

–          u svezi s organiziranjem izleta, ekskurzija, športskih natjecanja i kulturnih manifestacija

–          u svezi s vladanjem i ponašanjem učenika u Gimnaziji i izvan nje

–          u svezi s osnivanjem i djelatnosti učeničkih udruga te sudjelovanjem učenika u njihovu radu

–          u svezi s pritužbama na obrazovni rad

–          u svezi s unapređenjem obrazovnog rada, uspjehom učenika u obrazovnom radu, izvanškolskim i izvannastavnim aktivnostima te

–          obavlja druge poslove prema odredbama ovoga statuta i drugih općih akata Gimnazije.

 

 

  1. JAVNOST RADA

Članak 145.

(1)   Rad Gimnazije i njezinih tijela je javan. Javnost rada ostvaruje se osobito:

–          redovitim izvješćivanjem radnika, učenika i roditelja

–          podnošenjem izvješća ovlaštenim upravnim tijelima i osnivaču o rezultatima odgojno-obrazovnog rada

–          podnošenjem financijskih izvješća

–          priopćenjima o održavanju sjednica tijela upravljanja i stručnih tijela

–          objavljivanjem općih akata i uvjeta poslovanja.

(2) Za javnost rada odgovorni su predsjednik školskog odbora i ravnatelj.

 

 

  1. POSLOVNA TAJNA

Članak 146.

Poslovnom tajnom smatraju se osobito:

–          podatci sadržani u molbama, zahtjevima i prijedlozima građana i pravnih osoba upućenih Gimnaziji

–          osobni podatci o učenicima i radnicima Gimnazije

–          podaci sadržani u prilozima uz molbe, žalbe, zahtjeve i prijedloge

–          podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom i drugim propisima ili koje kao takve odredi ravnatelj.

Članak 147.

(1)   Podatke i isprave koje se smatraju poslovnom tajnom, dužni su čuvati svi radnici, bez obzira na koji su način saznali za te podatke ili isprave.

(2)   Obveza čuvanja poslovne tajne obvezuje radnike i nakon prestanka rada u Gimnaziji.

(3)   Obveza čuvanja poslovne tajne ne odnosi se na davanje podataka u sudskom i upravnom postupku.

 

 

  1. ZAŠTITA OKOLIŠA

Članak 148.

(1)   Radnici Gimnazije trebaju svakodnevno osiguravati uvjete za čuvanje i razvoj prirodnih i radom stvorenih vrijednosti čovjekova okoliša te sprječavati i otklanjati štetne posljedice koje zagađivanjem zraka, tla ili vode, bukom ili na drugi način ugrožavaju te vrijednosti ili dovode u opasnost život ili zdravlje ljudi.

(2)   Zaštita čovjekova okoliša razumijeva zajedničko djelovanje radnika i učenika Gimnazije.

Članak 149.

(1)   Nastavnici su dužni neprestano prosvjećivati učenike u vezi s čuvanjem i zaštitom čovjekova okoliša.

(2)   Program rada Gimnazije u provođenju zaštite čovjekova okoliša sastavni je dio godišnjeg  plana i programa rada.

 

 

XII.      IMOVINA GIMNAZIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Članak 150.

Imovinu Gimnazije čine nekretnine, pokretnine, potraživanja i novac. O imovini Gimnazije dužni su se skrbiti svi radnici Gimnazije.

Članak 151.

(1)   Za obavljanje djelatnosti Gimnazija osigurava sredstva iz školarine, od prodaje roba i usluga te donacija.

(2)   Sredstva za obavljanje djelatnosti raspoređuju se financijskim planom.

(3)   U svezi s financijskim poslovanjem Gimnazije ravnatelj je ovlašten i odgovoran za zakonitost, učinkovitost, svrhovitost i za ekonomično raspolaganje financijskim sredstvima.

 

Članak 152.

Ako Gimnazija na kraju kalendarske godine ostvari dobit, tu će dobit uporabiti prema odluci osnivača.

Članak 153.

Ako Gimnazija na kraju kalendarske godine iskaže gubitak u financijskom poslovanju, gubitak će se namiriti u skladu s odlukom osnivača.

 

 

XIII.      RAD ŠKOLSKIH VIJEĆA

Članak 154.

(1)   Nastavničko vijeće, razredno vijeće, vijeće roditelja i vijeće učenika (u daljem tekstu: vijeće) rade na sjednicama.

(2)   Sjednice vijeća održavaju se prema potrebi.

(3)   Pravo nazočnosti na sjednici vijeća imaju članovi vijeća, ravnatelj i osobe koje predsjednik vijeća pozove na sjednicu.

Članak 155.

Sjednica vijeća može se održati i vijeće može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočna većina ukupnog broja članova vijeća.

Članak 156.

(1)   Vijeće odlučuje većinom glasova nazočnih članova, osim kada je zakonom drukčije određeno.

(2)   Vijeće odlučuje javnim glasovanjem, osim kada je zakonom ili prethodnom odlukom vijeća određeno da se glasuje tajno.

Članak 157.

(1)   O radu vijeća na sjednici vodi se zapisnik. Zapisnik potpisuju predsjedavatelj sjednice i zapisničar.

(2)   Na zapisnik iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju članci 52. do 56. ovoga statuta.

Članak 158.

Rad vijeća na sjednici uređuje se poslovnikom.

 

XIV.      OPĆI I POJEDINAČNI AKTI

 

Članak 159.

Opći akti Gimnazije su:

–   statut

–   pravilnik o radu

–   pravilnik o zaštiti na radu

–   pravilnik o zaštiti od požara

–   pravilnik o kućnom redu

–   pravilnik o promicanju spoznaje o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda za zdravlje

–   poslovnik o radu kolegijalnih tijela

–   odluka o etičkom kodeksu neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti

Članak 160.

Potrebne opće akte Gimnazija donosi u svezi sa:

–          izvršavanjem zakona i podzakonskih akata

–          izvršavanjem odredaba ovog Statuta

–          uređivanjem odnosa u Gimnaziji.

Članak 161.

Inicijativu za donošenje općih akata, njihovih izmjena i dopuna može dati svaki član školskog odbora.

Članak 162.

(1)   Opći akti objavljuju se na oglasnoj ploči Gimnazije.

(2)   Opći akti stupaju na snagu osmoga dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči, ako pojedinim aktom nije određen kraći rok njegova stupanja na snagu.

Članak 163.

Opći akti primjenjuju se od dana njihova stupanja na snagu, osim ako aktom nije kao dan početka primjene određen neki kasniji dan.

Članak 164.

(1)   Ravnatelj Gimnazije dužan je radniku Gimnazije, roditelju ili učeniku  koji ima pravni interes, omogućiti uvid u opće akte ili njihovu kraću uporabu.

(2)   Opći akti ne mogu se iznositi izvan prostora Gimnazije.

Članak 165.

(1)   Pojedinačne akte kojima se odlučuje o pojedinim pravima i obvezama učenika i radnika, donose kolegijalna tijela i  ravnatelj.

(2)   Pojedinačni akti stupaju na snagu i izvršavaju se nakon donošenja, osim ako provođenje tih akata nije uvjetovano konačnošću akta, nastupom određenih činjenica ili istekom određenog roka.

Članak 166.

Autentično tumačenje odredaba općeg akta daje školski odbor.

 

 

  1. PRIJELAZNE ODREDBE

 

Članak 167.

Ovaj Statut stupa na snagu danom upisa Gimnazije u sudski registar Trgovačkog suda u Zadru.

Članak 168.

Gimnazija je u obvezi donijeti opće akte u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Statuta.

 

U Zadru, 20.07.2017. godine.

 

Osnivač:

__________________

Dolores Mufa, dipl.ing.